Portal Dnevno.me u protekloj godini posvetio je pažnju brojnim, zanimljivim, nesvakidašnjim temama po kojima smo, bez lažne skromnosti, već postali prepoznatljivi. Tako smo, uz nepristrasno, tačno i pravovremeno izvještavanje o svim važnim događajima u zemljii i svijetu, dali prostor brojnim talentima, uspješnim biznis pričama, neobičnim hobijima…U najkraćem - životnim pričama koje mogu biti inspiracija i podstrek za bolje, zdravije temelje crnogorskog društva, a kojma se tako malo daje prostora u medijima.

Pregled najzanimljivijih priča redakcije portala Dnevno.me u 2022:

U kompleksnim zdravstvenim, političkim i društveno – ekonomskim momentima svima nam treba pozitivne energije i humora. Tako je Podgoričanin Filip Vešović, po ko zna koji put, nasmijao građane kroz kreativne, zabavne, duhovite imitacije. Zahvaljujući svom talentu našao se u ulozi skoro svih crnogorskih političara, te našu političku zbilju prikazao onako kako smo i navikli od njega. Baš u svom stilu i našem portalu čestitao je početak rada. Vešovićevu čestitku portalu Dnevno.me pogledajte u nastavku:

Vešović: Pohvale imitiranih ličnosti za mene su kao osvajanje Lige šampiona, najveća inspiracija Aleksandar Vučić

Pisali smo i o tome kako se čuva nekadašnji šmek Crne Gore zahvaljujući Dušanu Pejoviću, posljednjem sajdžiji Sat kule koji nam je priredio “šetnju” kroz staru Podgoricu, ali i kroz staze van granica Crne Gore koje pohodi kad god ima slobodnog vremena.

Posljednji sajdžija Sahat kule: Moraće mladi da se vrate zanatima, uskoro neće imati ko da popravi ni časovnik, ni cipelu...

Naš sagovornik bio je i Podgoričanin Dušan Popović, koji nije ni slutio da će karijeru graditi u Kini, i to baš na poziciji u fabrici dijamantskog nakita. Ovaj magistar, zaljubljenik u digitalnu umjetnost, a u slobodno vrijeme i muzičar radi posao iz snova.

Podgoričanin dio tima koji proizvodi dijamante od kose u Kini

Pisali smo o Podgoričaninu u Kinu, ali i jednoj uspješnoj Kineskinji u Crnoj Gori - Xu Jingyan (Nikšićaninama poznata kao Tijana), prva Kineskinja koja je izabrala da završi pedagogiju Filozofskog fakulteta u gradu pod Trebjesom.

Kako je Xu "postala" Tijana

Akcenat u našim pričama stavili smo i na humanost, pa su, vjerujemo rijetki koji nijesu čuli za Ljiljanu Vujović, Baranku velikog srca koja već godinama sa NVU „Žene Bara“ pomaže sugrađanima. Rijetki su, međitim, oni koji su imali priliku da spoznaju njenu sasvim drugačiju, umjetničku, stranu. Vujović je za Dnevno.me pričala o svom talentu, umjetnosti, ali i popularnim „bakicama“ koje su osvojile srca sugrađana.

Upoznajte i drugu stranu dame velikog srca: Iz Narodne kuhinje pravo u kreativni kutak

Priča o humanosti ne bi bila potpuna, a da ne pomenemo i “kolibu otvorenih vrata”, koja je smještena na 1.700 metara nadmorske visine, ispod planine Žijevo. Skromna kamena građevina svjedoči o jednoj prošlosti, sjećanjima, ali i dobroti njenog tvorca Milentija Miška Živkovića, o kojoj i te kako treba da se priča.

U čast oca izgradio „kolibu otvorenih vrata“: Besplatno utočište nadomak Podgorice za sve putnike namjernike

Jedne vješte ruke grade kuće, a druge baštine tradiciju. Tako se sedamnaestogodišnji Andrija Mujović iz Podgorice, pored bavljenja folklorom, bavi i ručnim radom. On hekla, plete, prede, ali i podjednako spretno barata razbojem za tkanje.

Vješte ruke Andrije Mujovića: Sedamnaestogodišnjak pokušava da napravi crnogorsku narodnu nošnju

U razgovoru za naš portal Baranka Nina Kralj Mujić, neustrašiva dama u kokpitu aviona, govorila je o edukaciji, prvim letovima, ali i želji da jednog dana baš ona vozi putnike nacionalne aviokompanije „Air Montenegro“.

Baranka sanja o kokpitu avona nacionalne avio-kompanije: Ambiciozna žena koja voli svoj posao razbija sve predrasude

A kako je dosanjala svoj san ispričala nam je i Podgoričanka Anđela Vujović. Zahvaljujući ljubavi prema kulinarstvu dobila je posao u prestižnom restoranu na Floridi, a imala je piliku da kuva rame uz rame sa svjetski poznatim kuvarom Jamie Oliverom.

Vujović za Dnevno.me: Kulinarstvo je moj svijet, ponosna sam na saradnju sa Džejmi Oliverom

Da i te kako treba da budemo ponosni na pojedince koji su zahvaljujući predanom radu uspjeli u životu, pokazuje i priča o jedinom Romu - kliničkom psihologu u Crnoj Gori i rukovodiocu Službe za zaštitu djece i mladih u Centru za socijalni rad u Opštini Herceg Novi. Ovaj mladi čovjek na čelu je “dream team“, koji je spreman da zajedničkim snagama mijenja društvo nabolje.

Jefkaj u izazovnom timu za zaštitu djece i mladih: Biti na čelu ”dream team” dodatna motivacija za težak i odgovoran posao

Pisali smo i o Violeti Hajrizaj iz Podgorice, čiji je pokušaj da se nađe na spisku brucoša triput zaredom okončan bez uspjeha. Ipak, Violeta je u septembru uspjela da upiše fakultet.

Violeta Hajrizaj pokušaće četvrti put da upiše fakultet; FPN: Nije posjedovala diplomu adekvatne škole za upis

Nijesmo zaobišli ni poljoprivredu. Slavko Bezmarević iz Župe Nikšićke, zajedno sa suprugom Radinkom, čvrsto je odlučio da ostane na porodičnom zemljištu i uveliko se posveti ovčarstvu. Sada, sa oko 100 velikih ovaca i oko 150 jagnjadi, kaže da može solidno da se zaradi, ali da su potrebna veliki rad, odricanja, a kao najvažnije, ljubav prema tom poslu.

Bezmarević se 20 godina bavi ovčarstvom: “Može solidno da se zaradi i ljudi konačno poštuju to što radim”

Sa druge strane, bjelopoljski poljoprivrednik Salun Hasković upozorio je da je sve manje poljoprivrenika u Crnoj Gori, konstatujući da su, nažalost, priče o povratku na selo velika zabluda.

Hasković: Sve manje poljoprivrednika, priče o povratku na selo velika zabluda

Primjer Nikšićanina Đorđije Čanović jedanog od najmlađih poljoprivrednika u Crnoj Gori, govori, pak drugačije. Čanović se u potpunosti sam brine o sedam krava i skoro 200 ovaca i jagnjadi u selu Bršno. Dvadesetdevetogodišnji mladić bio je prinuđen da prije pet godina u potpunosti preuzme održavanje imanja i farme, iako se, kako kaže, ovim poslom bavi više od deceniju i po. Priča o teškom životu mladića koji svoju sudbinu kuje u zaboravljenom crnogorskom krajoliku:

U zaboravljenom nikšićkom selu: Jedan od najmlađih poljoprivrednika u CG sam se brine o sedam krava i 200 ovaca i jagnjadi

Da se mladi ne libe da zavrnu rukave, potvrđuje i priča o najmlađem pčelaru u Crnoj Gori. Nikšićanin Matija Vučinić ima samo 17 godina, a već pet godina se bavi pčelarstvom. Ljubav koju je naslijedio od đeda i oca uspio je da pretvori u biznis. Već sa 13-14 godina praktično je ulagao u biznis, sa 15-16 godina je zarađivao, a već sada praktično može sam sebe da finansira, makar za osnovne potrebe, i ne zavisi ni od čije pomoći.

Tinejdžer iz Nikšića hobi pretvara u biznis, sa 13 godina ulagao, sa 17 već zarađuje

Ne smijemo zaboraviti ni njegovog sugrađanina Draška Đilasa iz Zagrada koji i ne pomišlja o napuštanju rodnog ognjišta. Iako ima samo 19 godina, već je ozbiljno pristupio obavezama koje donosi život na selu, pa tako cijelo proljeće i ljeto provodi sa roditeljima na katunu Ublica u podnožju Borovnika. Najmlađi čobanin u Crnoj Gori uzgaja 50 svojih i još toliko ovaca uzetih u najam.

Vrijedne ruke najmlađeg crnogorskog čobanina: Proširio bih posao ako bi mi Ministarstvo pomoglo

Našu pažnju privukla je i jedna savim nesvakidašnja farma. Naime, vođen željom da bude svoj gazda, prije pet godina Čajo Vukčević, narodski rečeno, stisnuo je petlju i odlučio da zamijeni podgorički beton zdravinom i, kako kaže, započne svojevrsni eksperiment na starevini u Lješanskoj nahiji gdje uzgaja izuzetno rijetku vrstu stoke – škotski angus i japanski vagi (wagy).

Farma Vukčevića prva u svijetu po tovu angusa maslinama:"Selo i životinje lijek za dušu u teškom vremenu u kojem živimo"

Pisali smo i o najvećoj plantaži jabuka u Crnoj Gori koja se nalazi u Župi Nikšićkoj, veličine 30 fudbalskih terena.

U najveći voćnjak u CG biće uloženo još blizu 1.500 000 eura; Prvi put na tržištu japanska sorta jabuke proizvedena u Župi Nikšićkoj

Velika plantaža jabuka nalazi se, takođe, i u danilovgradskom Novom selu. Baš tu nastaje “Ćipko” – novi crnogorski brend koji uveliko osvaja kupce širom zemlje. Toga naravno ne bi bilo da nije marljivosti našeg sagovornika Nikole Ćipovića koji se, osim uzgoja jabuka i pravljenja domaćeg soka, bavi i uzgojem povrća, svinjogojstvom…

“Složnim porodičnim rukama raste “Ćipko": "Ukoliko porodica nije stamena, ne može ni biznis biti uspješan"

Svijet Crmnice i Crne Gore, kao i njene tradicionalne arhitekture, otrgnuti su od zaborava, zahvaljujući djelima Baranina Ivana Gojnića, koje predstavlja kroz kamene minijature. Gojnić se već više od dvije decenije bavi izradom suvenira od kamena a motivi su mu uglavnom građevine i motivi njegovog zavičaja, Crmnice i Brčela, kao i poznate crnogorske znamenitosti.

Čudesna djela umjetnika iz Bara – Crna Gora u malom

Naš sagovornik bio je i biolog, fotograf i dugogodišnji planinarski vodič Darko Šarčević. “Na našim turama nema nepoznatih, već samo prijatelja koje niste upoznali”, parola je kojom se vode u Montenegro Phototrekking-u. Zaljubljenici u prirodu već 13 godina skoro svakog vikenda imaju priliku da na ovim turama upoznaju ljepote naše zemlje, otkriju nove predjele, ali i postanu bogatiji za nova poznanstva, čak i ljubavi.

Šarčević: Mnogo neotkrivenih ljepota Crne Gore, još hiljadu godina da živim, ne bih mogao da ih pronađem

Govoreći o crnogorskim ljepotama, ne možemo a da ne spomenemo Nikšićanina Vladimira Cerovića koji iz ptičije i žablje perspektive prikazuje bogatstvo Crne Gore na nesvakidašnji način - kroz let u (ne)poznato. Svi oni koji ga prate na društvenim mrežama uživaju i spoznaju nestvarne ljepote naše zemlje.

Upoznajte Nikšićanina - pilota bez kabine „sa pogledom iz prvog lica“

Iako je je među brojnim pričama bilo zaista teško izdvojiti samo nekoliko, naše heroje nijesmo smjeli da zaboravimo! Istraživanje dubina mora, jezera i rijeka, prepuštanje silama prirode, ali i spremnost da se, uprkos brojnim rizicima, pa čak i po život, pomogne u akcijama traganja i spasavanja, samo su neki od razloga zbog kojih je Danilo Mijajlović iz Regionalnog ronilačkog centra Bijela odabrao ronjenje kao životni poziv.

Mijajlović: Usamljeni u tamnim dubinama, često rizikujući i živote, dajemo doprinos društvu

Promovisalo smo kako velike, tako i male uspješne biznise. Posjetili smo tako i fabriku čokolade u Nikšiću, koja “raste” zahvaljujući prduzetnici Aneti Božović koja kroz svoj primjer pokazuje da svaka kriza nosi i potencijalne mogućnosti i šanse.

Božović za Dnevno.me: Odbila sam da prodam biznis, domaći proizvodi nemaju cijenu

Radeći na biznisima pojedini ljudi su stigli toliko daleko da sada već možemo govoriti o tehnologiji budućnosti, stoga smo vas pričom “poveli” do 3D sobe u Podgorici.

Tehnologija budućnosti u podgoričkoj 3D sobi: Od 3D štampača i do dijela za automobil

Razgovarali smo i sa Draganom Đermanović, koja je proglašena za jednu od TOP 100 preduzetnica Evrope, a na listi na kojoj se našla potvrdio je najčuveniji američki poslovni magazin Forbes. Uz neka od najvećih imena svjetske poslovne scene poput Elona Maska, jednog od „Očeva interneta“ Vinta Čerfa, Đermanović je članica savjetodavnog odbora Tesla naučnog centra u Vardenklifu (SAD).

Đermanović za Dnevno: Ne dajte da vas ubijede u suprotno- možete biti časni, dostojanstveni, čistog obraza i veoma uspješni u biznisu

Posebnu pažnju na portalu Dnevno.me zavrjedile su i ekonomske analize. Bavili smo se pitanjima poput onih da li se nazire kraj crnogorskoj tranzicionoj šetnji, pitanjima ekonomskog državljanstva, kao i o euru kao temelju evropskog/crnogorskog ekonomskog sistema.

Nazire li se kraj crnogorskoj tranzicionoj šetnji?

Euro kao temelj evropskog/crnogorskog ekonomskog sistema

Tačka ili zarez na temu ekonomskog državljanstva

Sa druge strane, oni koji nakon svojih biznisa i svakodnevnih obaveza imaju malo više slobodnog vremena, prepuštaju se hedonizmu. Baš jednom takvom bračnom paru, koji i te kako zna da uživa, dali smo prostor na portalu Dnevno. Naime, Milica i Marko Odalović na najljepši mogući način pokazuju nam da sreću čine male stvari, dostupne baš svima. Njihova kuća će uskoro biti baš tamo gdje je kamper „kombiša“, a život na četiri točka avantura je na kojoj će im, vjerujemo, mnogi pozavidjeli.

„Skok“ u život iz snova: Oslobođeni svakodnevnih stega, Odalovići žive san mnogih

Pisali smo i o kulturi. Razgovarali smo sa rediteljem i umjetničkim direktorom međunarodnog festivala „Korifej“ Zoranom Rakočevićem, koji upozorava da nikad u Crnoj Gori nije bilo plana za kulturnu politiku.

Rakočević za Dnevno: Crnogorska zbilja je farsa vrlo ozbiljna i bizarna, neophodna istinska reforma od temelja

“Umjetnost je živa, neuhvatljiva, naročito u ovom vremenu bez određenih pravaca. Svi vizuelni mediji su zastupljeni i to je bogatstvo umjetničke scene”, riječi su našeg sagovornika – crnogorskog slikara Romana Đuranovića.

Intervju sa jednim od prošlogodišnjih kandidata Trinaestojulske nagrade pročitajte na sljedećem linku:

Đuranović za Dnevno.me: Država mi je pružila što i svakom građaninu, a šta smo mi pružili Crnoj Gori?

Bezbrojnim nijansama ponekad samo jedne boje, sa reklo bi se nevjerovatnom lakoćom, “prkosi” zbilji i sagovornica portala Dnevno Zorica Lakić, stvarajući svoj svijet, u kojem “caruju” harmonija, ljepota, jednostavnost.

Lakić za Dnevno: Gotovo da nema pravih poznavalaca i ljubitelja slikarstva u CG, danas je imperativ uklopiti sliku sa namještajem

Kada govorimo o umjetnosti, vjerujemo da su mnogi od vas upoznali djevojčicuHanu. Cijelo ljeto provela je u Ulici Ivana Vujoševića gdje je prolaznicima predstavljala, ali i prodavala svoje radove. Zaradila je, kaže, taman toliko da se sama opremi za školu.

Petica za Hanu: 10 neumornih prstića za primjer vršnjacima, a i odraslima

Za naš portal govorio je i jedan od rijetkih busking umjetnika u Crnoj Gori. Danilovgrađanin Igor Mitrović govori o tome zašto nas umjetnost u javnom prostoru i dalje iznenađuje (istina manje nego nekada), koliko je u takvim uslovima teško “ogoliti” dušu na ulici (mimo rijetkih festivala)…

Za Dnevno jedan od rijetkih busking umjetnika u CG: Previše smo kao narod zgrčeni, jednostavno ne znamo previše da uživamo u trenutku

Osim talentovanim umjetnicima, pažnju smo posvetili i mladim crnogorskim sportistima. Vladimir Mijač, jedan od najboljih crnogorskih karatista, govorio je o prvim koracima svoje karijere, velikom broju trofeja koje je uspio da osvoji, ali i ciljevima za budućnost.

Vladimir Mijač: Uz čeličnu volju, hrabrost i predan rad, nemoguće ne postoji

Osim karatea bili smo fokusirani i na ostale vidove sporta. Tako je posebnu pažnju izazvala priča o najstarijem aktivnom golmanu u Crnoj Gori Veljku Bajkoviću. O izuzetno zanimljivoj karijeri koja ga je vodila od Cetinja, preko Kotora, Srbije, Islanda, Farskih ostrva čak i daleke Kine te nazad do Prijestonice.

Veljko Bajković: Imao sam karijeru punu avantura, vrijeme je za trenerski poziv

Gruba igra, udarci, povrede i obaranje, samo su neke od asocijacija kad se pomene ragbi. No, da nije sve baš tako pokazuje i primjer Zorice Kostić koja je prije tačno deset godina slučajno “završila” na ragbi treningu, i ostala na njemu do danas. O tome kako je to biti dio istorijske prve ženske rabi reprezentacije Crne Gore čitajte na narednom linku:

Kostić za Dnevno: Crnogorci teško prihvataju nove stvari, ali ne odustajem, želim da CG dobije prvi ragbi stadion

Osim sportista, prostor je dobio i Andrej Žezlov – ruski sportski novinar koji je odlučio da se preseli u Crnu Goru.  O sportu, al ii životu pod crnogorskim nebom govorio je za portal Dnevno.me

Moskovljanin u Crnoj Gori: Razočaran sam sunarodnicma, sukob nije samo tragedija za Ukrajinu, već i nacionalna katastrofa za Rusiju

Da je ovo samo “djelić” rada redakcije portala Dnevno.me u 2022. uvjerićete se ukoliko posjetite našu Instagram stranicu, a na kojoj je, za manje od godinu više od 500 objava sopstvene produkcije.