Sa 24 godine Nenad Zindović postao je doktor medicine na RUDN Univerzitetu u Moskvi, koji prema Top university listi spada u dva odsto najprestižnijih na svijetu, i koji kao takav okuplja više od 30.000 studenta iz 160 država svijeta.

Naš sagovornik kaže da je veliki borac za obrazovanje, te da vjeruje da je to najmoćniji ljudski resurs kojim se, nema ni najmanju dilemu, mijenja svijet na bolje.

„Dijete sam Podgorice i uvijek to s ponosom ističem. Završio sam Osnovnu školu 'Pavle Rovinski', a takođe sam i maturant Gimnazije 'Slobodan Škerović'. Sa 18 godina, po završetku Gimnazije sam imao viziju nastavka svog školovanja u inostranstvu, jer sam želio dalje da se izgrađujem van granica Crne Gore."

Tu ideju je, Nenad Zindović i ostvario: " Aplicirao sam za studije medicine na RUDN Univerzitetu u Moskvi. Aplikacija mi je odobrena sa punom stipendijom od Ministarstva za nauku i obrazovanje Rusije. Medicina, kao između ostalog i kod nas, traje šest godina, te sam u junu, u roku, uspješno diplomirao i dodijeljeno mi je zvanje doktora medicine".

Osim što je dobitnik pune stipendije Ministarstva za nauku i obrazovanje Rusije za cijeli period studiranja u Moskvi, zavrijedio je i nekoliko unutrašnjih stipendija i zahvalnosti alma mater – RUDN za aktivnu naučnu i socijalnu djelatnost pri univerzitetu. Na kraju studija je dobio i zahvalnicu rektora, koja ga je uvrstila u 15 najboljih apsolvenata Medicinskog instituta.

Foto: Privatna arhiva

Iako nije studirao u Crnoj Gori, napominje da iz razgovora sa crnogorskim kolegama dolazi do zaključka da je najveća razlika u obrazovnom procesu u tome što u Rusiji i dalje važi pravilo iz ,,starog’’ našeg obrazovnog sistema, gdje student ima pravo da određeni ispit polaže tri puta i to u jako kratkom vremenskom roku. 

„Nakon čega, ukoliko ne položi, dobija ispisnicu sa studija. Mislim da to pravi proaktivnog studenta i to posebno poštujem. Da se primijetiti i razlika u potrebama za ulaganje u nauku i sprovođenju istraživanja. Na mojim studijama u Moskvi taj momenat bio je jako važan i uvijek sam dobijao otvorenu podršku od profesora i Univerziteta“, priča Zindović. 

Foto: Privatna arhiva

Najveći izazov bio je, kaže, u toj prvobitnoj adaptaciji: „Poteškoće u adaptaciji života bih prije svega odredio kulturološkim razlikama. Mi pripadamo slovenskom narodu i jezici su nam slični, ali se po mentalitetu jasno razlikujemo. Ovdje mislim na jasno poštovanje granica u interpersonalnim odnosima i takozvano 'persiranje' i obraćanje na 'Vi' između svih i nezavisno od socijalnog ranga pojedinca. Moskvu simboličino nazivamo 'država u državi' i za nju važe svoja pravila. Klima se vidno razlikuje od naše, mediteranske.

Zime u Moskvi su, kao što znate, surove i imali smo momente kada se temperatura spuštala do nevjerovatnih -35 stepeni, ali život ovdje ne prestaje. Moskva je grad sa dnevnim protokom 22 miliona ljudi i živ je 365 dana u godini. Njena enormnost me i danas, nakon šest godina, fascinira. Studije medicine na jeziku koji mi nije maternji, koji mi čak nije ni drugi jezik, a medicina je štivo koje je izazovno učiti čak i u rodnom gradu, na svom jeziku. Ipak, kod mene je adaptacija brzo prošla i sada mogu reći da sam jako ponosan na tog dječaka, u tom trenutku tinejdžera, koji je to uspio“, iskren je naš sagovornik. 

Foto: Privatna arhiva

Kaže i da je balans privatnog i poslovnog života pronašao u tankoj liniji između jasno postavljenih prioriteta u pogledu studija i bavljenja naukom na jednoj strani i aktivnim socijalnim životom i radom na sebi, na drugoj. 

„U toku studija medicine sam uspio da naučim još tri jezika, ostvarim kvalitetne i zdrave prijateljske odnose sa ljudima iz cijelog svijeta. Aktivno govorim pet stranih jezika. Jako volim da putujem i otkrivam nove vidike i u posljednjih godinu obišao sam preko 30 gradova u 12 zemalja. I zahvaljujući tim činjenicama za sebe mogu reći da sam građanin svijeta.

Osim toga, u svoje slobodno vrijeme uživam u čitanju kvalitetne literature. Volim da treniram i pokretljivost je jako važna komponenta sveopšteg zdravlja pojedinca, potpisujem doktorskim potpisom. Neko sam ko vodi proaktivan život i ko drugačije jednostavno ne može da postoji. Naveo bih da me studije medicine i život u kosmopolitskom gradu nijesu u tome ograničavali, naprotiv - omogućili su mi da upoznam sebe onakvog kakav, zaista, jesam“.

Foto: Privatna arhiva

A to što mladi odlaze iz Crne Gore, kaže da percepcira kao izbor pojedinca i ništa više.

„Lični razlog vidim u većim mogućnostima za dalji rast i usavršavanje u inostranstvu. Najbolji način kako to promjeniti jeste kroz veća aktivna ulaganja u naš zdravstveni sistem, jer je ljekar, vjerujem da će većina biti saglasna, jedan od najvažnijih resursa društva“.

Mišljenja je i da u Crrnoj Gori nedostaje društvena kohezija u vezi sa pitanjima koja su važna za dobrobit nacije, odnosno sistem u kojem će se voditi računa o interesu pojedinca. 

„Mi smo istorijski i kulturološki bogata zemlja i socijalne razlike trebalo bi da nas ujedinjuju i smatram to jako važnim momentom koji treba sa dopre do mladih. Važan je rad na sebi i unaprjeđivanje ličnosti kroz prizmu u ovom slučaju već lične piramide uspjeha. Važna je vjera u sebe. Zato, vjerujte procesu u kojem se nalazite. Izađite iz svoje zone komfora, istražite nepoznato, jer je to momenat kada se dešavaju fantastične stvari. Lični rast i napredak, biti bolja osoba nego što sam bio juče, neka bude mjera za uspjeh“.

Foto: Privatna arhiva

A to što je Crna Gora mala zemlja vidi kao moć, i nikako drugačije. Adresa na kojoj želi da gradi budućnost Nenad Zindović dobro je poznata:

„Prije povratka u Crnu Goru, planiram specijalizaciju iz oblasti medicine koja se zove interventna radiologija i to u Njemačkoj. Planiram da naučim još jedan jezik i naravno da konstantno rastem i napredujem: kako profesionalno, tako i duhovno, emotivno, finansijski i kroz ličnost.

Uvijek volim da kažem da  'odlazim, da bih se vratio', te stoga u budućnosti vidim sebe isključivo u domovini – Crnoj Gori“, zaključuje sagovornik serijala "Najbolje iz Crne Gore".