Sistem vrijednosti postao je vrlo upitan u cijelom svijetu, ne samo u Crnoj Gori, što dovodi do velikog plasiranja sadržaja koji šteti zdravom razvoju mladog čovjeka, ocjenjuje  sagovornik u našem serijalu „Najbolje iz Crne Gore“ Hamdija Begović, magistrand političkih nauka i međunarodnih odnose na najstarijem univerzitetu u Turskoj.

Upravo iz tog razloga, kako rezonuje, mladi se ugledaju na ličnosti koje im ne mogu usaditi vrijednosti koje treba da krase mladog čovjeka. 

„Svaka generacija nosi neko svoje breme. Svaka generacija obilježi jednu epohu, podari zapravo nešto svijetu, a nešto ostane i kao sjenka loših trenutaka, na koju svaka prethodna generacija kaže: 'Ovoga nije bilo u moje vrijeme…'

Upravo zbog prethodnog rečenog, veoma je teško odrediti šta to, zapravo, nedostaje mlađim generacijama u Crnoj Gori. Ali, ako bih morao da izdvojim nešto, rekao bih da su to pravi uzori u kojima se mogu prepoznati i težiti da budu poput ličnosti na koje se ugledaju. Uzori ili idoli imaju zapanjujuće dejstvo na živote mladih. Oni imaju sposobnost da oblikuju poglede, ideale i postupke mlade osobe, pri čemu pomažu mladima da otkriju šta žele biti u budućnosti“, mišljenja je Begović.

Ako mladima nedostaju uzori, vjerovatno će, kaže Begović, vremenom sve više biti zbunjeni po pitanju odgovornosti koju treba da imaju u svojim porodicama i zajednicama. 

„Bez jakih i pozitivnih uzora, mladi su izuzetno ranjivi na zle elemente u društvu. To je, zapravo, veoma vidljivo danas“, smatra naš sagovornik koji se od početka obrazovnog puta trudi da ga vode zdrava ambcija, prave vrijednosti koje neće „poljuljati“ bilo kakve okolnosti, koliko god bilo teško i izazovno.

„Kada govorimo o mom procesu obrazovanja, mogu reći da sam neko kod koga je uvijek postojala podijeljenost prilikom odabira škole ili studijskog programa, što mi je veoma otežavalo da pronađem sebe u određenom polju ili profesiji. Rođen sam u Beranama, gdje sam završio OŠ 'Radomir Mitrović', a kasnije i Srednju elektrotehničku školu, jer sam smatrao da će moje interesovanje prema programiranju i tehnologiji biti moj poziv“.

No, kako je tokom srednjoškolskog obrazovanja počeo da se bavi omladinskim aktivizmom, politikama i generalno društvenim aktivnostima, to je stvorilo, kaže nam, jednu posebnu ljubav i afinitete prema društvenim naukama u kojima se pronašao i zahvaljujući čemu je danas obrazovni put Hamdije Begovića mnogo drugačiji od onoga u koji je vjerovao da će biti. 

„Srednjoškolsko obrazovanje završavam 2018. kao jedan od lučonoša, čime sebi otvaram vrata mnogih studijskim programa i fakulteta za koje sam smatrao da bi mogli da 'nahrane' moje vizije i planove za budućnost", kaže Begović.

Hamdija Begović; Foto: Privatna arhiva

A, nakon dugog 'birkanja' odluka „pada“ na Fakultet političkih nauka u Podgorici: „Ono što je zanimljivo da srednja škola koju sam završio, bez obzira na odlične rezultate i ocjene koje sam imao, nije bila kompatibilna sa kriterijumima i pravilima upisa na Univerzitetu Crne Gore, (što smatram jednom od grešaka našeg obrazovnog sistema) tako da sam opet morao da tražim alternativu. Donosim novu odluku i biram Univerzitet Donja Gorica, gdje upisujem Humanističke studije, smjer – međunarodni odnosi i diplomatija.  

To se pokazala kao jedna od najboljih odluka koju sam donio u tom trenutku, jer sva znanja i iskustva koja sam stekao tamo, samo su mi dali krila prema daljim i novim usavršavanjima, na čemu sam veoma zahvalan i ponosan. A, nakon završenih osnovnih studija u Crnoj Gori, prijavio sam se za full funded stipendije Vlade Republike Turske“, priča nam Begović. 

Tako je zahvaljujući bogatoj biografiji sa osnovnih studija, dobrom prosjeku i preporukama od profesora i poslodavaca sa programa stažiranja, i uprkos velikoj konkurenciji, Begović postao stipendista Vlade Republike Turske na prvom, najstarijem i jednom od najprestižnijih univerziteta u Turskoj. 

Riječ je o „Istanbul Üniversitesi“ - državnom univerzitetu koji sa skoro 600 godina postojanja predstavlja najstariju visokoškolsku ustanovu u Turskoj, a ubraja se i među 10 najranije osnovanih univerziteta u Evropi i koji kao takav nosi epitet "ustanove prošlosti, sadašnjosti i budućnosti".

Prema dostupnim podacima, Univerzitet Istanbul kao most između prošlosti i budućnosti objedinjuje 20 fakulteta, 17 instituta, sedam stručnih visokih škola, 61 specijalistički i istraživački centar, te tri visoke škole. Studenti univerziteta pohađaju nastavu u 12 različitih kampusa.

Centralni kampus univerziteta nalazi se unutar istorijskog jezgra Istanbula, na trgu Beyazıt koji je pod zaštitom UNESCO-a. Upravo iz tog kampusa Begović je odgovarao na pitanja portala Dnevno.me.

Foto: Tviter İstanbul Üniversitesi

Foto: Hamdija Begović

Foto: Hamdija Begović

Naš sagovornik tokom cjelokupnog obrazovanja bio je dobitnik mnogih nagrada, priznanja i stipendija i teško ih je sve nabrojati. Osim što je trenutno stipendista Vlade Republike Turske, 2020. bio je dobitnik stipendije za predstavljanje Crne Gore na Globalnom Samitu za mir u Maleziji od Global Peace Chain-a. Zaslužio je i stipendiju Opštine Berane koja se dodjejuje najboljim studentima, a takođe, u istom periodu bio je i stipendista SOCEN-a (Sociološkog centra Crne Gore) i Ministarstva nauke u okviru projekta „Inovacijama do veće sinergije nauke i privrede“. Tokom cijelih studija na Univerzitetu Donja Gorica bio je dobitnik stipendije Univerziteta za najbolje studente. 

Hamdija Begović; Foto: Privatna arhiva

„Svako priznanje i prilika je priča za sebe. Za mene lično, putovanja su najdragocenija, jer svako novo mjesto nosi sa sobom neka nova iskustva i upoznavanje raznih kultura koje nas bogate i čine da budemo kosmopolite 21. vijeka. Na prvoj godini osnovnih studija, jedno ljeto sam proveo u Americi na WAT programu, što je za mene predstavljalo odskočnu dasku prema svijetu koji je globalizovan i umrežen kao nikada prije. Ako bih, pak morao da izaberem jedno iskustvo od kojeg sam najviše benefita iskoristio i koje me je najviše oplemenilo kako na profesionalnom tako i na ličnom planu, to je svakako moj trenutni boravak u Istanbulu", navodi Begović.

Na profesionalnom nivou, stekao je, kaže, znanja iz oblasti koje nikada ne bi izučavao u Crnoj Gori. 

„Ne zato što nijesu dostupna u Crnoj Gori, već zato što političke nauke su interdisciplinarne nauke. Samim tim, bogatstvo takvog jednog programa je ogromno i sve što spada pod taj veliki 'kišobran' ne može da obuhvati to kompletno bogatstvo na jednom univerzitetu u određenoj zemlji. Drugim riječima, raznolikost predmeta koji se izučavaju je drugačija u zavisnosti od zemlje do zemlje i u zavisnosti od promjenljivog političkog miljea.

Smatram da nije poenta izučavati iste predmete u inostranstvu i u matičnoj zemlji, osim onih koji su obavezni i univerzalni svugdje. Kombinacija znanja iz matične zemlje, sa nekim novim znanjima i saznanjima koje sam stekao u inostranstvu, oblikovali su moje profesionalne vještine, kako vertikalno tako i horizontalno“. 

Hamdija Begović; Foto: Privatna arhiva

Mišljenja je i da je većini građana u Crnoj Gori dosta političkih 'vrenja', te da bi trebalo da je svima  zajednički cilj ne samo da osjetimo da živimo u Crnoj Gori 21. vijeka, već i da, zaista, budemo dio mnogih liberalnih, savremenih i razvijenih zemalja širom planete. 

"Nažalost, svjedoci smo da Crna Gora kaska u mnogim oblastima za savremenim svijetom, ne zbog toga što nijesmo spremni da prihvatimo promjene, već zbog toga što nam nedostaje političke volje koja bi se uhvatila u koštac sa izazovima koji su ispred nas.

"Nedostatak adekvatne političke volje vuče sa sobom i lavinu drugih problema kako na mikro tako i na makro planu, što u unutrašnjosti sistema, što i van sistema, a što sve ima (in)direktne uticaje na cijelo društvo. U nizu drugih razloga, taj politički faktor je jedan od glavnih razloga zbog kojeg najbolji kadrovi napuštaju zemlju", smatra Begović.

Politička volja jeste ključna i ona vodi društvo prema napretku, ali isto tako je potrebno, ističe Begović, da svako od nas zasuče rukave i kad je najteže da svoj doprinos u izgradnji društva koje ima potencijal da bude poput savremenih društava Evrope i ostatka svijeta. 

“U većini slučajeva, 'sreća' se pronalazi u institucionalno i političko stabilnim državama gdje se dobar CV i znanje mnogo više cijene, a još ljepše naplaćuju. Crna Gora je prošla kroz turbulente periode, a ja vjerujem da sada prolazimo kroz jednu vrstu društvene tranzicije u kojoj razvijamo svijest da svako od nas doprinosi promjeni. 

Dakle, ono što smatram ključnim problemom jeste nedostatak političke volje da se uhvati u koštac sa problemima zbog kojih najbolji kadrovi napuštaju Crnu Goru, a onda i nedostatak individualne svijesti da nije samo rješenje otići sa svim tim znanjem.

Napominjem da odlazak kadrova ili popularnije rečeno 'odliv mozgova' je problem sa kojim se suočava makar 70% država svijeta. Prvenstveno države koje su u tranziciji i koje u takvom jednom prelazu ne uspijevaju da zadovolje potrebe savremenog života koje diktiraju trendovi koji se konstantno mijenjaju i sa kojima mnoge države nekada ne uspijevaju da izađu na kraj", smatra Begović, uz jasnu poruku: mladi obrazovani kadrovi treba da vode društvo prema prosperitetu.

"A da bi isti ti kadrovi mogli dobiti jači glas, opet je potrebna politička volja i konsolidacija koja bi im to omogućila. To je krug iz kojeg se jednom mora izaći”.

Hamdija Begović; Foto: Privatna arhiva

A, koliko god se činilo da je lako otići iz svoje države, vjerujući da će tamo negdje biti ljepše i bolje, upravo isto toliko je to težak korak koji u početku zna da djeluje kao pogrešan, kaže Begović.

„Izazovi sa kojima se inostrani studenti susreću u inostranstvu znaju da variraju i budu različiti u zavisnosti od osobe do osobe. Tokom prve godine u Istanbulu, kao uslov da nastavim stipendijom koja mi je data, morao sam savladati turski jezik do akademskog nivoa u toku jedne godine. To je lično bio jedan od mojih izazova sa kojima sam se suočio, pogotovo ako ste imali prethodno znanje jezika ravno nuli.

Osim toga, tu je konstantna briga da li ćete uspijeti da studirate na unverzitetu sa tek stečenim znanjem jezika, hoćete li sve ispite iz jezika položiti na vrijeme, da li ćete se uklopiti u inostrani sistem obrazovanja koji se manje-više razlikuje od našeg, hoćete li ispuniti prvo svoja očekivanja, pa onda i očekivanja drugih koji vjeruju u vas, nostalgija za domom... Sve ovo i još mnogih drugih izazova čine studiranje u inostranstvu izazovnim, ali daleko od toga da je sve crno".

No, izazovi su, kaže naš sagovornik, tu s razlogom, iz njih "učimo" nove lekcije.

"Kada sve saberete i oduzmete, dođete do zaključka da je to zapravo jedan od najljepših perioda vašeg života i da sve što proživite u inostranstvu, daleko od topline doma, svojih prijatelja i porodice, zapravo kreira jednu novu verziju vas samih koja je spremna da se uhvati u koštac sa izazovima i problemima u koje nas život sve nekada dovede. Niko vas ne može pripremiti za sve što vas čeka tamo negdje, ali mi biramo kako da im pristupimo“. 

I tu je logika, kaže Begović sljedeća: možemo se uhvatiti u koštac sa izazovima i izvući lekcije, što  donekle i jeste poenta takvih iskustava, ili možemo jednostavno dozvoliti da nas oni paralizuju i uspore na putu do cilja. 

„Sve je do naše percepcije i nivoa zrelosti u određenom trenutku“, poručuje Begović.

Hamdija Begović; Foto: Privatna arhiva

U razgovoru za Dnevno.me, Begović kaže da bi volio da se vrati u Crnu Goru i doprinese njenom razvoju.

„Trenutno sam u fazi kada razmišljam o doktorskim studijama. Volio bih da nastavim da se usavršavam, tako da razmišljam gdje bi to moglo biti. U isto vrijeme, želim i volio bih da započnem polako i karijeru u svojoj struci, tako da nije isključena opcija da uporedo radim oboje.

Nakon akademskih usavršavanja, volio bih da se vratim Crnoj Gori i uložim svoj trud i znanje u njen napredak. To djeluje kao ispravna odluka, jer je to moj dom koji mi je pružio manje-više sve u čemu danas uživam. Naravno, nikad ne reci nikad, veliki sam protivnik napuštanja matične zemlje, morala bi to da bude neka wow ponuda koja bi me natjerala da ostanem negdje sa strane, ali 90% mog bića vjeruje da je moj put Crna Gora, iako sam imao dugoročnih prilika u inostranstvu“.

A koja je osobina Hamdiju Begovića dominatno dovela do ostvarenih ciljeva, odgovara nam da to pitanje nije jednostavno: „Probaću da ga sumiram u drugačijem formatu. Bez obzira kako me ljudi percipiraju, ili kako su me percipirali, na kraju svakog dana izađem sa cijelim svojim srcem. Postojalo je dosta teških situacija kroz koje sam prolazio, i generalno sam se izborio sa mnogim preprekama na svom putu sam. Sada sam baš tu gdje sam želio.

Oduvijek sam slušao sebe, trudio se da budem ono što jesam i iz svakog pada i situacije sam izašao sa što više 'klase' i prizemnosti, jer sam znao koliko sam naporno radio da bi me bilo šta odvratilo od onoga što sam zacrtao. Uvijek me je neki unutrašnji glas vodio, što bih mogao prepisati dobroj intuiciji. Ako bih morao odvojiti onda bih rekao: rad, red, disciplina i dobro „osluškivanje“ unutrašnjeg mog bića, tj. intuitivno prosuđivanje vodili su me do ciljeva“. 

Hamdija Begović; Foto: Privatna arhiva

Ipak, najvažnije je, kaže, da postoji dovoljno smjelosti da se stane na crtu svakom otporu, svakom NE, i svemu onome što ne odgovara duhu i vremenu, a nameće se.

„Zato mladi, ne plašite se da zakoračite u nepoznato. Džon Kenedi je davno rekao: 'Zona komfora je tamničar slobode i neprijatelj napretka'. Budite istrajni u svojim snovima i vjerujte u nemoguće, čak i kada djeluje da, zaista, jeste tako. Budite svoji, jer biti svoji u svijetu koji konstantno pokušava da napravi od vas nešto drugo je najveće dostignuće i trijumf.

Mogućnosti se ne dešavaju same od sebe, vi ih kreirate i ostvarujete svojim vrijednim radom i zalaganjem. Na nama ostaje svijet, zato vjerujem da možemo zajedno da ostavimo neku ljepšu budućnost naraštajima koji će doći i nakon nas. Neka vam inspiracije bude život, jer on jedan nosi milion budućnosti i mogućnosti. Pogotovo u današnjem globalizovanom svijetu, koji je umrežen i povezan kao nikada prije, šteta je ne iskoristiti sve što vam je na dohvat ruke. Budite istrajni, uporni i borbeni. Ali, prije svega, budite dobri ljudi, jer na dobrom srcu počiva sva snaga ovog svijeta. Zlo može samo dotaći dobrog čovjeka, ali ga ne može slomiti i odvratiti od onoga za šta je stvoren“. 

Uz to, iako nimalo lako, važno je, poručuje naš sagovornik, pronaći svoju definiciju uspjeha i živjeti  baš po toj sopstvenoj definiciji uspjeha.

„Svako definiše uspjeh drugačije. Nekome je to porodica, nekome karijera, nekome da ima novca, nekome da jednostavno ima miran život....Moja mjera često balansira na više strana. Ali, primarna, rekao bih, ako neko dok bude čitao sve ovo, kaže sebi: „Želim i ja ovako...“. Ako kod nekoga ovaj intervju probudi usnile ambicije i želju za rad, smatraću to jednom od mjera svog uspjeha. Ipak, svi smo samo prolaznici na ovoj planeti. Iza nas ostaju samo naše riječi i djela, a oni žive zajedno sa onima čije živote uspijemo da dodirnemo i koji ih prenose dalje“, zaključuje sagovornik serijala "Najbolje iz Crne Gore".

Hamdija Begović; Foto: Privatna arhiva