Našoj sagovornici 26-godišnjoj Tamari Đurđevac, ni magistarske studije geoinformatike koje je jedan period izučavala na prestižnom Univerzitetu Paris-Lodron u Salzburgu i završila sa ocjenom 10, a ni sadašnje doktorske nijesu dovoljne da pronađe posao u Crnoj Gori.

“Na doktorskim studijama sam, ali nezaposlena. Bila sam nekoliko puta u situaciji gdje se znanje nije cijenilo pri zapošljavanju. To bi većinu demotivisalo, međutim, meni je to predstavljalo obavezu da postanem bolja, da što više radim na sebi, da napredujem, da budem uporna jer sam sigurna da će doći vrijeme kada će se znanje i diplome vrednovati”.

A svoje znanje Đurđevac će moći da iskoristi kada se više pažnje bude poklanjalo geografskom informacionom sistemu (GIS) i njegovom razvoju u Crnoj Gori što, kako ističe naša sagovornica, danas nije slučaj.

Geografski informacioni sistem je dizajniran da prikupi, skladišti, analizira i prikazuje prostorne ili geografske informacije. GIS postaje sve više prisutan u oblastima kao što su turizam, životna sredina, građevina, saobraćaj, javne institucije, prostorno planiranje, ističe Đurđevac.

“Danas je GIS u svijetu u ogromnoj ekspanziji i prisutan u svakoj oblasti, a u Crnoj Gori ga stavljaju po strani. Recimo, kao primjer kako se GIS razvija u regionu i svijetu mogu navesti otvaranje osnovnih studija geoinformatike  na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu  i na Građevinskom fakultetu u Beogradu, dok kod nas na geografiji postoji samo jedan predmet koji je posvećen GIS-u.

To je najbolji pokazatelj koliko je geoinformatika zanemarena, a koliko napreduje u regionu i u svijetu”, kaže Đurđevac koja se u razgovoru za portal Dnevne podsjetila vremena provedenog na uglednom univerzitetu u Austriji, koji je osnovan 1622.  

Tamara Đurđevac: Privatna arhiva

Salzburg je, kaže, izabrala na prijedlog profesora, jer se tamo nalazi jedan od najvećih centara za geoinformatiku Z_GIS (interfakultetski departman zageoinformatiku). 

“U Salzburgu sam radila na master tezi i istovremeno bila uključena u jedan njihov projekat koji je izučavao klizišta i tu sam se zainteresovala za dalje istraživanje te oblasti. Njihovo i naše studiranje se razlikuje po tome da se mi više baziramo na teoriju, a oni više na praksu, prijateljski odnos sa profesorima je izražen, što nije slučaj kod nas.

Jedna od najkorisnijih i najdragocjenijih stvari koju sam ponijela iz Salzburga su poznanstva i konstantni kontakt sa profesorima koji su tu uvijek da pomognu za šta god mi je potrebna pomoć,da nesebično pokažu znanje i uvijek su spremni za saradnju”.

Tamara Đurđevac: Privatna arhiva

Đurđevac kaže da je još jedna stavka mnogo bitna - njihovi studenti konstantno su uključeni u projekte gdje uče i rade, i tako već tokom studija zarađuju na tim projektima.  

Naša sagovornica završila je osnovne studije geografije u Nikšiću. Njena prvobitna želja bila grafički dizajn koji joj je danas, ipak, samo  hobi. Kako kaže, na geografiji je završila slučajno.

“Međutim, ispostavilo se to kao dobar izbor za mene. Mislim da su predmeti koje smo imali na prvoj godini uticali na to da se zainteresujem za geografiju i nastavim moje studiranje što bolje. Međutim, da se bavim geoinformatikom odlučila sam tek na četvrtoj godini gdje sam dobila priliku  da  učestvujem u jednom EU/IPA prekograničnom projektu  između Hrvatske i Crne Gore”.

Tada je Đurđevac izabrana kao jedan od najboljih studenata i dobila priliku da bude dio tog projekta, kako na terenskim istraživanjima tako i da odradi praksu u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju.

“Imala sam mentore koji su mi pokazali šta je geoinformatika i koji su me motivisali da se time bavim u budućnosti i mnogo sam im zahvalna na tome”.

Upravo je na iskustvo iz tog prekograničnog projekta najponosnija, jer je ono dovelo do onogo što je danas i što je željela.

“Učešće na tom projektu odredilo je moju dalju budućnost. Zato savjet svim studentima jeste da što više budu uključeni u razne projekte, jer će tako najbolje saznati šta  ih u stvari interesuje”. 

Na kraju  studiranja u Nikšiću  sasvim  je slučajno saznala i  za  Evropsku geografsku asocijaciju  (EGEA)  i  postala  njen  član.  

“Danas sam kontakt osoba za tu organizaciju za našu zemlju i preporučujem svim studentima kao  i  mladim geografima da se uključe u tu organizaciju, jer će doživjeti nezaboravna iskustva, steći praktično znanje izgeografije, upoznati Evropu, putovati, savladati  engleski  jezik, upoznati  dosta ljudi, učestvovati na mnogim kongresima i dobiti značajne sertifikate kao i razmijeniti znanja sa studentima širom Evrope”.

Tamara Đurđevac: Privatna arhiva

Tako je i Đurđevac zahvaljujući (EGEA) organizaciji bila učesnik raznih kongresa širom Evrope: Malta, Češka, Slovenija…

Ponosna je i što je ljetos bila učesnik naučnog skupa na Žabljaku koji je bio organizovan povodom 30 godina ekološke države Crne Gore i 150 godina urbanog naselja Žabljaka, gdje je i prezentovala svoj naučni rad koji je bio posvećen razvojusportskog i planinskog turizma u Crnoj Gori.

“Mislim da je za veliku pohvalu organizacija nečeg takvog, iako je bio prisutan mali broj mladih istraživača”, smatra naša sagovornica.

Osim Evropske geografske organizacije, član je i organizacije AIESEC koja je, kaže, korisna za unapređenje ličnih vještina kao što je liderstvo.

Tamara Đurđevac: Privatna arhiva

Njen savjet studentima je vrlo jednostavan - da budu uporni, istrajni, da budu hrabri da se uključuju u razne projekte, razmjene, prakse u inostranstvu.

“Moji planovi za budućnost su da završim doktorske studije. Već radim nekoliko naučnih radova koje ću u skorijoj budućnosti objaviti i naravno tražim posao u struci u Crnoj Gori”, kaže Đurđevac koja će se i tokom doktorskih studija vratiti u Salzburg i učiti od najboljih.

Tamara Đurđevac: Privatna arhiva

Priču ćemo završiti porukom Tamare Đurđevac koja bi trebalo da zamisli mnoge koji ne bi smjeli da dozvole da najbolji iz Crne Gore odlaze, naročito ne ako tako uspješni budućnost žele da vežu za svoju zemlju.

“Naravno, ukoliko ne pronađem posao planiram da potražim zaposlenje u inostranstvu, zato sam i počela sa učenjem njemačkog jezika. Voljela bih da ostanem u Crnoj Gori, način života ovdje i u inostranstvu je mnogo drugačiji i to je ono što me za sada najviše drži ovdje", zaključuje naša sagovornica.